ZAŠTO SU BRANILI VUKOVAR? 'Morala sam spasiti djecu i grad koji se raspadao'

Polaganjem vijenaca na vukovarskom Memorijalnom groblju Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Vukovara 2003. obilježila je Dan vukovarskih branitelja. Prilika je to u kojoj se stanovnici ovoga grada, sudionici obrane Vukovara i obitelji žrtava prisjećaju svih onih kojih su u borbi protiv okupacije izgubili svoje živote.

Iako Vukovar slovi za jednu od najtežih bojišnica, mnogi hrvatski branitelji odlučili su im se priključiti u toj borbi, mada su znali da su im šanse za preživljavanje vrlo male. U obranu Vukovara, priključili su se i strani dragovoljci poput Jean Michela Nicoliera koji je pogubljen na Ovčari i za čijim se ostacima još traga. Zašto je iz sigurnog francuskog doma odlučio riskirati život u njemu do tada potpuno nepoznatoj zemlji i gradu, objasnila je njegova majka Lyliane.

Jean je osjetio da je Hrvatska žrtva

"Već kao dijete bio je vrlo pametan i zreo. Imao je izraženu potrebu za pomaganje ljudima, osobito onima koji su slabi, nemoćni i u nevolji. Takvom je doživio i Hrvatsku. Pomno je pratio sve vijesti i čitao novinske članke o ratu u bivšoj Jugoslaviji. Čak sam mu kupila i zemljopisnu kartu Jugoslavije kako bi on shvatio zbivanja, granice i slično", kaže majka pokojnog francuskog heroja.

"Procijenio je da je Hrvatska žrtva i znala sam da će otići. Bio je nezaustavljiv", prisjetila se Lyliane koja još uvijek nema gdje zapaliti svijeću za svoga pokojnog sina.

Jean Michel Nicolier se tako sa svojim hosovcima priključio Vukovarcima u obrani grada gdje su ga dočekali brojni heroji. Ivan Anđelić - Doktor, samo je jedan od onih za koje nije bilo dvojbe. Podrijetlom iz Rame, ovaj legendarni Tovarčanin bio je odlučan po svaku cijenu obraniti grad na koji su se obrušili deseci tisuća neprijateljskih vojnika.

Dok: "Bio sam spreman poginuti"

"Imao sam lijep život sa svojom obitelji u Tovarniku i rat je bilo zadnje što mi treba", kaže poznati vukovarski heroj poznatiji pod nadimkom "Dok". Ipak, kaže, osjetio je da se nešto sprema, a srčan i pravičan kakav jest - odmah se stavio na raspolaganje. U Vukovaru je bio od prvoga dana.

"Bio sam doslovno spreman poginuti, a isto bi učinio i danas", kaže čovjek koji se izravno preko motorole suočio sa Veselinom Šljivančaninom i koji mu je bez imalo straha rekao da "od*ebe".

Vukovar u kojem je kronično nedostajalo oružja i vojnika, također su branili maloljetnici i žene.

"Morala sam, grad se raspadao"

Vukovarska heroina i ratnica Vijoleta Antolić zaključila je da nema izbora, ostavila svoje dijete na čuvanju kod roditelja i uzela pušku u ruku.

Foto: Damir Radnić

"Pucali su i po drugim ženama s djecom. Ja sam jednostavno shvatila da moram braniti i tu tuđu djecu, kao i grad koji se raspadao", objasnila je svoju odluku da brani grad. Nažalost, nedugo nakon toga poginula je u prometnoj nesreći, a o njezinoj lavljoj borbi za naš su portal progovorili Vijoletini suborci.

"Bila je jedina žena u HOS-u. Ali, kakva žena... Došla je i rekla da je ostavila dijete jer mora pomoći gradu. Sjećam se, dodala je i kako nema novaca da si kupi oružje pa smo joj dali "rumnunjku". Kad pričamo o Viky, pričamo o ženi u ratu koja se borila tako da bi posramila 99,9 posto muškaraca. Ostala je do zadnjeg trenutka, a mogla je sa sinom otići na sigurno", kazao je Damir Markuš, Kutinjanin koji je također u obrani Sajmišta kao snajperist dao veliki obol.

Objavio: https://www.dnevno.hr/