Majka vukovarskog ratnika Francuza Jeana Michela Nicoliera prisustvovala promociji filma u Dugoj Resi

• Previous
• Next

Dokumentarni film HOS-ova štafeta smrti koji govori stvarnim događajima iz Domovinskog rada u periodu od 10. do 22. prosinca 1991. godine u minskom polju nedaleko od Marinaca, prikazan je i pred dugoreškom publikom, a jedan od dvojice danas živih heroja Ivica Jurčan svjedočio je o ovom potresnom događaju.

Od 11 hrvatskih branitelja koji su te nedjelje iz okupiranih Bogdanovaca krenuli u proboj s civilima, danas su živa samo dvojica: Ivica Jurčan i Đuro Kovačević. Oni su i glavni pripovjedači strahota kroz koje su prolazili preživjeli, ali i teško ranjeni sudionici "štafete smrti". Potresan je to dokumentarac o hrvatskim ratnicima koji su svojim tijelima "čistili" minska polja kako bi civilima omogućili proboj do slobode i svi stradali u gotovo istome trenutku.

Potresna sudbina 11 branitelja nikog ne može ostaviti ravnodušnim, a upravo Jurčanov slučaj jedan je od najpotresnijih. U minskom polju izgubio je obje potkoljenice, zaradio višestruke prijelome ruke i tako teško ranjen ležao 12 dana! Nakon toga pokupili su ga četnici i odveli u logor u Srbiju, odakle je razmijenjen nakon nekoliko mjeseci.

- Da se kojim slučajem ovakav strašan događaj dogodio u bilo kojoj zemlji, do sada bi se snimilo na desetke filmova, a možda bi neki dobio i Oskara. Eto, zahvaljujući našoj Nadi Prkačin, koja se sjetila, napisala scenarij i režiju dobit ćemo dokumentarac koji govori o tom hrabrom proboju iz Bogdanovaca, kaže tadašnji zapovjednik HOS-a Damir Radnić. Među njima bio je i Francuz Jean Michel Nicolier, okrutno ubijen na Ovčari, čija majka danas živi u Karlovcu, a stigla je i na dugorešku promociju filma. Gospođa Nicolier pozdravljena je velikim pljeskom dugoreške publike.

Radnić se vrlo emotivno obratio publici i u svom svjedočenju sjetio vremena 1991. godine kad su stigli u Bosiljevo, a kasnije i u Mejaško Selo gdje je bio smješten kod obitelji koja je jučer bila i prisutna na samoj promociji. Radnić je podijelio i manje poznate činjenice koje HOS-ovce povezuju s našim krajevima. Upravo je prva postrojba HOS-a među kojima su bili i ovi ratnici, bila na obuci u Bosiljevu kod Lovačkog doma, gdje su položili i HOS-ovu prisegu u prisustvu Ante Paradžika, načelnika tadašnjeg HOS-a i zapovjednika Alije Šiljka, a sve pod sloganom "Za dom spremni", o čemu je na promociji govorio Željko Kekić, organizator prve obuke HOS-a u Bosiljevu.

Dio te jedinice nakon toga otišao je na koransko ratište, odnosno u Mejaško Selo i Barilović, a potom su nakon Zagreba otišli u Vukovar i Bogdanovce, gdje je većina njih i izgubila život.

Heroji iz minskog polja na očajnički, ali hrabar čin proboja odlučili su se u trenutku kada im je ponestajalo streljiva. Nisu željeli civile predati neprijatelju niti da netko od njih pogine, nego su svjesno ginuli spašavajući druge.Bogdanovci su inače neodvojivi dio vukovarskog bojišta. Bili su tjedan dana okupirani,a više od 100 dana hrabra skupina ratnika odolijevala je znatnom jačem neprijatelju.

Ovaj film ima posebno značenje, jadio-mreznica.hrr govori o svim dečkima koji su izgubili živote: Stjepanu Katiću, Josipu Kneževiću, Antunu Petričiću, Marku Kneževiću, Zoranu Antunoviću, Anti Šariću, Žarku Manjkasu. Iz te skupine kasnije su umrli Ramo Hrvatović i Tihomir Jureta.

Organizatori dugoreške promocije bili su Hrvatski časnički zbor i Udruga Hrvatski domobran.

Objavio: radio-mreznica.hr