HRVATSKI ISTOČNOBOSANSKI JUNACI 1991.-95.

2018-11-23

HRVATSKI ISTOČNOBOSANSKI JUNACI 1991.-95.

DOK GOD ŽIVI SAMO JEDAN HRVAT I BOŠNJAK, OVI LJUDI NE ĆE BITI ZABORAVLJENI !!!



Hrvati i Bošnjaci (HSP) zajedno, tridesetak metara od Drine na izlazu iz Foče, svibanj 1991.

Na slici s lieva na desno: Ivan Kovač ( s bocom u ruci - voda iz Drine ), Alija Šiljak, pokojni Velimir Dilber,

Osmo Adilović, pokojni Frano Balenović, Halim Delahmet (predsjednik ogranka HSP Goražde) i Božo Čurćija

Slika je objavljena u muslimanskom glasniku PREPOROD, u drugoj polovici godine 1991.

Zapovjednik i vitez Alija Šiljak, sredbotvoritelj obrane Foče i Goražda u sklopu HOS-a. Bio je jedan od riedkih ljudi iz iztočne Bosne koji su odmah uvidjeli opasnost od JNA i četnika, ter odmah, 1991. godine, počeo okupljati ljude i prikupljati oružje za obranu rodne grude. Uz Nijaza Batlaka Daidžu, jedan je od glavnih nositelja pravaške misli među muslimanima 90-ih godina. Također sudjeluje u obrani Hrvatske kano pripadnik Hrvatske vojske (HV). Jedan od najznačajnijih ljudi, od Sutle do Drine. Danas častno živi u glavnom gradu svih Hrvata.

Krilnik (general) Hrvatske vojske (HV), Nijaz Batlak Daidža, rodom je iz iztočne Bosne. Čovjek koji je spasio Dubrovnik i pomogao Goraždu da se obrani od osvajača - JNA i četnika. Uz Antu Gotovinu, Mirka Norca, ter Atifa Dudakovića, jedan je od zaslužnijih krilnika u Hrvatskoj i Bosni, koji su spasili narod od iztriebljenja. 

Vitez Halim (Himo) Uzunović, rodom iz Foče. Hrvatski graničar s Drine, pravaš i HOS-ovac. U HOS-u Foče je bio zamjenik zapovjednika Alije Šiljka. U borbi za obranu života i slobode Hrvata i Bošnjaka, postao je ratni vojni invalid. Sve do kraja rata nije dozvolio da bilo tko u Goraždu dira u obilježa HOS-a na odorama branitelja, ter u hrvatsku zastavu koja se vijorila iznad Goražda. Još uviek živi i radi kano pošten i častan čovjek.

Vitez Murat Šabanović, rodom je iz Višegrada : ,,Brat svakome Hrvatu i neprijatelj svakome agresoru na Bosnu i Hrvatsku''.U Trvanju 1992. je spasio živote tisuća ljudi iz Višegrada, tako što je četnicima i JNA zaprietio rušenjem brane na drinskoj vodosredištnjici (hidrocentrali) u Višegradu, čime je na nekoliko dana odgodio početak osmišljenih četničkih zločina i svome narodu omogućio da se u posljednjem trenutku izvuče iz obruča smrti i uputi prema - tada još uviek slobodnom - Goraždu, Sarajevu i Sandžaku. Danas častno živi u Sarajevu.