DOBROSLAV PARAGA – 3. DIO – STVARANJE HRVATSKE I OBNOVA STRANKE PRAVA

(U ovom dijelu neće biti detaljnog govora o sukobu HSP-a i HDZ-a, Paraga i Tuđmana, jer će se o tome kako je već i rečeno, napraviti poseban serijal).Uvođenje demokratskih promjena i višestranačja nije moglo ostati neopaženo kod pravaški orijentiranih Hrvata i pristaša učenja Oca Domovine dr. Ante Starčevića. Glavni inicijator obnove Stranke prava bio je upravo Dobroslav Paraga. Nakon što je prethodno iz Washingtona doputovao u Beč, u veljači 1990. godine (na poziv austrijskog predsjednika Kurta Waldheima, i vicekancelar Joseph Rieglera), Paraga je medijima i javnosti u glavnom gradu svih Hrvata, Zagrebu, poslao pismo-inicijativu za osnivanje osnivačke skupštine HSP-a pod nazivom "Obavijest o inicijativi za utemeljenje pripremnog odbora za moguću obnovu Hrvatske stranke prava sa sjedištem u Zagrebu". Paraga je istaknuo da je program stranke uspostava slobodne i samostalne hrvatske države na njenom cjelokupnom i povijesnom etničkom prostoru hrvatskoga naroda i naroda koji s njime u zajednici živi. Pismo je bilo upućeno Anti Paradžiku. Paradžik je u mladosti sudjelovao u Hrvatskom proljeću, te je bio predsjednik Saveza studenata Hrvatske. Nakon sloma Hrvatskog proljeća uhićen je i zatvoren. Sudjelovao je i u inicijativnom odboru HDZ-a, no nakon što je Franjo Tuđman postao predsjednik stranke na sumnjiv način, zajedno s Markom i Vladimirom Veselicom osniva Hrvatsku demokratsku stranku. Budući da se nije slagao s programom te stranke (u programu nije bila nezavisna Hrvatska, već Hrvatska u jugoslavenskoj konfederaciji), Paradžik napušta stranku. Stoga, nakon što je pročitao pismo-inicijativu, Paradžik 25. veljače 1990. osniva inicijativni odbor za obnavljanje HSP-a. Na obnoviteljskom saboru istog dana za predsjednika je izabran Dobroslav Paraga, koji se tada nije nalazio u Hrvatskoj. Na Prvom općem saboru HSP-a u veljači 1991. godine Paraga je jednoglasno izabran tj. potvrđen za predsjednika Hrvatske stranke prava. U HSP su nerijetko stupali muslimani, koji su se smatrali Hrvatima islamske vjeroispovijesti. To je inače bilo i stajalište Oca Domovine Ante Starčevića. Tako su na Prvom općem saboru sudjelovali i neki muslimani koji su održali govore, npr. Hasan Selimović i Alija Šiljak. Kasnije je HSP-u pristupio dr. Fuad Muhić iz Sarajeva, koji je vjerojatno ubijen zbog svog protivljenja velikosrpskoj ideologiji i agresiji.Vidjevši da vrhuška na vlasti ne radi na obrani Hrvatske, Dobroslav Paraga, Ante Paradžik, Ante Perković, Milan Vuković, Alija Šiljak i dr. organiziraju HOS – Hrvatske obrambene snage, vojno krilo HSP-a, dragovoljačke jedinice za obranu Hrvatske. Potrebno je istaknuti da su jedinice HOS-a postojale još od 1990. godine. No, 25.6.1991. se službeno slavi kao dan osnivanja HOS-a jer je tada utemeljen Ratni stožer HOS-a, čiji je načelnik bio Ante Paradžik. Hosovci su bili upućeni na brojna krizna područja u RH i BiH, te su uskakali u pomoć neiskusnim postrojbama. Borili su se u Vukovaru, Novskoj, Jasenovcu, Osijeku, Vinkovcu, Ogulinu, Gospiću, Dubrovniku, cijeloj Dalmaciji, Sarajevu, Foči, Goraždu, Zenici, Travniku, Jajcu, Mostaru, Kupresu, Tomislavgradu, Trebinju, Bosanskoj Posavini i mnogim drugim mjestima.Na inicijativu g. Parage, vodstvo vladajuće Republikanske stranke Sjedinjenih Država prihvatilo je Deklaraciju o neovisnosti Hrvatske u veljači 1991. u Washingtonu. Paraga je radio na uspostavi antivelikosrpske koalicije. U srpnju 1991., zajedno s Antom Paradžikom, sastao se s albanskim predsjednikom Ramizom Alijom, predsjednikom Demokratske stranke Salihom Berishom i bugarskom vladajućom koalicijom kako bi pokrenuo ideju o Antivelikosrpskoj koaliciji naroda. Posjetio je također Prištinu, Podgoricu i Skoplje, gdje se sastao s predsjednicima tih država, premijerima vanjskih poslova, predsjednicima parlamenata, vođama vladajućih i oporbenih stranaka. U Zajedničkoj povelji 12 oporbenih demokratskih stranaka iz Bugarske, Hrvatske, Crne Gore, i Albanije, među njima i Hrvatske stranke prava pod vodstvom Dobroslava Parage, potpisane u Sofiji u srpnju 1991. godine stvorena je antihegemonistička (antivelikosrpska) koalicija pokreta i stranaka naroda Srednje i Jugoistočne Europe protiv Miloševićeva i jugoslavenskog režima u Beogradu. Cilj je bio, zajedno s ostalim državama čiji je teritorij Srbija kroz povijest okupirala, osloboditi ujedinjenjem protiv agresora (Srbije), te njezin teritorij podijeliti tj. vratiti u prirodne granice iz 1912. godine, prije nego li je Srbija počela voditi agresivne ratove pripajanja teritorija. Antivelikosrpska koalicija nije zaživjela jer je Franjo Tuđman odbio pristati uz tu ideju, kada mu ju je Paraga ponudio po povratku iz Sofije i ostalih gradova, jer je već u ožujku 1991. godine u Karađorđevu imao s Miloševićem dogovor o podjeli hrvatske povijesne i etničke zemlje Bosne i Hercegovine. Taj dogovor se protivio ideji Antivelikosrpske koalicije!Sarajevska tadašnja jugokomunistička režimska partijska novina «Oslobođenje» izvijestila je 12. srpnja 1991. u članku "Srbiju u prirodne granice" o Antivelikosrpskoj koaliciji koju je na sastanku u Sofiji inicirao predsjednik Hrvatske stranke prava Dobroslav Paraga:"Paraga je i u Sofiji ponovio svoju "ideju", nedavno iznijetu u Tirani, koja predstavlja i glavni cilj koalicije: zaustavljanje velikosrpskog šovinizma, davanje nezavisnosti nacijama koje je Srbija okupirala i vraćanje Srbije u etničke i istorijske granice iz 1912. godine."Sarajevski režimski list "Oslobođenje" prenio je 12. srpnja 1991. u članku «Srbiju u prirodne granice» Paragin zahtjev : "Zaustavljanje velikosrpskog šovinizma, davanje nezavisnosti nacijama koje je Srbija okupirala i vraćanje Srbije u etničke i povijesne granice iz 1912. godine."Beogradska «Politika ekspres» (Miloševićevo glasilo) donijela je u članku od 17.7.1991. pod naslovom "Balkanski antivelikosrpski savez" zabrinjavajuće vijesti za beogradsku čaršiju. Prije toga, 9. srpnja 1991. beogradska "Politika ekspres" elaborira otkuda projektu "Velike" Srbije prijeti opasnost : "Paradžik i Paraga nastavljaju intenzivne političke i diplomatske korake za što brže priznavanje Hrvatske kao nezavisne države (…)"Zbog organiziranja HOS-a, izraženog antikomunizma, raznih slogana, prohrvatskih izjava, korištenja pozdrava "Za dom spremni", Dobroslavu Paragi i stranci raste popularnost, jer je njihova obrana od agresije i program bilo presudno za održavanje Hrvata na ovim prostorima. Ratni cilj HOS-a, a time i HSP-a bilo je oslobađanje RH i BiH od agresora, te ujedinjenje na temelju referenduma u jednu državu, koja bi bila konfederacija ili federacija. Samo u Splitu u srpnju 1992. godine na skupu HSP-a bilo je preko 100 tisuća ljudi. Toliko ni neki američki predsjednici nisu imali ljudi na svojim predizbornim skupovima. Međutim, u svemu tome pojavila se jedna prepreka. To je bio HDZ i Franjo Tuđman. Zbog straha od lustracije komunista koju je zagovarao Paragin HSP, protivljenja podjeli BiH, zbog spomenute velike popularnosti (tj. konkurencije) stranka je bila izložena medijskim kletvama, lažima, šikaniranjima i ubijanjima članova stranke i HOS-a. Tako je HOS od strane režima i HDZ-a nazivan paravojnom, fašističkom, nacističkom i crnokošuljaškom vojskom, Ubijeno je oko 30 članova stranke pod "nerazjašnjivim okolnostima". Na kraju je HOS rasformiran pod optužbom da ruši ustavni poredak. Više puta su Paraga i njegovi suradnici bili zatvoreni, pod lažnim optužbama, koje su se pokazale krivima. Vodilo se i nekoliko sudskih postupaka i medijskih kampanja klevetanja protiv Parage. U svemu tomu Tuđman je imao podršku UDBE koja ga je i postavila na vlast. On je spriječio njihovu lustraciju, tj. omogućio održanje na vlasti, a oni su mu zauzvrat služili kao odličan represivan aparat u obračunu s istinskom oporbom. HSP je uistinu bio istinska oporba, jer da nije bio, ne bi Tuđman klevetao njih i ubijao njihove članove i pripadnike HOS-a.Posljedni čavao u lijes HSP-a bilo je preuzimanje HSP-a od strane osumnjičenog doušnika KOS-a Ante Đapića stranačkim pučom u stranci uz pomoć HDZ-a 11. rujna 1993. godine. Stoga je Paraga 1995. godine prisiljen registrirat HSP 1861, kao nastavak HSP-a koji je postojao sve do 11.9.1993. godine. Paraga i dan danas vodi HSP 1861. No, stranci je nametnuta protuustavna cenzura i financijska blokada, stoga stranka ne može djelovati. Unatoč tome Paraga se i dalje kao lav bori protiv režima sudskim putem.

Objavio: https://www.facebook.com/profile.php?id=61562929727106