DOBROSLAV PARAGA – 2. DIO – PRAVAŠKI DANI NA CAPITOL HILLU

S putovnicom u ruci, Paraga je prvo otputovao u Toronto u Kanadi u svibnju 1989., predvodeći masovne demonstracije za oslobađanje Janeza Janše, slovenskog publicista i budućeg ministra obrane neovisne Slovenije. Predsjednik torontskog ogranka Hrvatskog odbora za ljudska prava, dr. Josip Gamulin omogućio mu je 1989. godine da posjeti kanadske Hrvate i prepriča im svoja traumatična iskustva o kršenju ljudskih prava u Jugoslaviji. U Kanadi, osim što je zagovarao "hrvatsku stvar", Paraga je protestirao zbog uvođenja izvanrednog stanja na Kosovu. O tome je informirao brojne kanadske parlamentarce. U Torontu zajedno s dr. Gamulinom osniva Hrvatski odbor za ljudska prava, te organizira niz protujugoslavenskih prosvjeda, daje intervjue i piše članke. Pod utjecajem Paragine borbe za ljudska prava gradsko vijeće grada Chicaga u lipnju 1989. godine donosi rezoluciju kojom je Paraga priznat kao borac za ljudska prava i borac protiv komunizma, te je osuđena Jugoslavija zbog kršenja ljudskih prava. Sličnu rezoluciju je ishodio u gradskom vijeću Illinoisa. Knjigu dokumenata o borbi hrvatskih političkih zatvorenika protiv represije i progona u Jugoslaviji poklonio je crnačkom kandidatu za predsjednika SAD-a svećeniku Jesseu Jacksonu. Ključni dio njegovog djelovanja u SAD bilo je vezano za američki Kongres. Dobroslav Paraga je 4. kolovoza 1989. godine u američkom Senatu s g. Riegleom, g. Simonom, g. Dixonom, g. Helmsom, g. Levinom, g. Kennedyjem i g. Chafeejem ishodio rezoluciju 169. Rezolucijom se od jugoslavenske Vlade traži opća amnestija svih političkih zatvorenika, prekid progona Dobroslava Parage, poštovanje svih odredbi Helsinških sporazuma i Opće deklaracije o pravima čovjeka za sve građane Jugoslavije, te istragu o tajanstvenoj smrti Ernesta Brajdera. Ono što je Paraga htio postići s svojom peticijom iz 1989. godine postigao je ovom Rezolucijom. Rezolucijom je najavljena demokratizacija SFRJ, čime je potpisana smrtna presuda Jugoslaviji. Rezolucija je osobito važna, jer je prilikom službenog posjeta posljednjega premijera SFRJ u State Departmentu Anti Markoviću umjesto razgovora o novom stand-by aranžmanu jugoslavenske vlade s Međunarodnim monetarnim fondom dočekao razgovor o kršenju ljudskih prava Dobroslavu Paragi od strane jugokomunističkog beogradskog režima. Tako su Jugoslaviji uskraćena sva financijska sredstva, reprogramiranje kredita MMF-a i odobravanje novih kredita za ekonomski oporavak tamnice naroda. Bili su to najsretniji dani u povijesti hrvatskog naroda! S pravom se zaslužuju zvati "PRAVAŠKI DANI NA CAPITOL HILLU!" Dobroslav Paraga je uz sovjetskog disidenta Andreja Saharova JEDINA ŽRTVA KOMUNIZMA NA SVIJETU KOJA JE DOBILA PRIZNANJE OD AMERIČKOG PARLAMENTA NA NJEGOVO OSOBNO IME I PREZIME! Ovom rezolucijom je SAD prvi put osudio svog saveznika, komunističku Jugoslaviju.TEKST REZOLUCIJE: 101ST CONGRESS1ST SESSIONS. RES. 169Supporting the efforts of Dobroslav Paraga to bring about increased respect for human rights in Yugoslavia.I N T H E S E N A T E O F T H E U N I T E D S T A T E SAugust 4 (legislative day, January 3), 1989Mr. RIEGLE ( for himself, Mr. SIMON, Mr. DIXON, Mr. HELMS, Mr. LEVIN, Mr. KENNEDY, and Mr. CHAFEE ) submitted the following resolution;which was considered and agreed toR E S O L U T I O NSupporting the efforts of Dobroslav Paraga to bring about increased respect for human rights in Yugoslavia.Whereas Dobroslav Paraga, who has twice been adopted as a prisoner of conscience by Amnesty International, has endured hardship for openly calling on the Yugoslav Government to honor its commitments under the Helsinki Accords to respect the fundamental human rights of all the citizens of Yugoslavia;Whereas Dobroslav Paraga has been tried on three occasions by Yugoslav courts, the initial charge being that, in 1980, he, along with a Jewish Croatian student, Ernest Brajder, authored a petition opposing torture in Yugoslavia and calling for the release of political prisoners;Whereas, as a result, both men were arrested and, three days later, Ernest Brajder died under what the Department of State calls "mysterious circumstances" ;Whereas, in 1986, Mr. Paraga sued the Government of Yugoslavia for injuries, both physical and psychological, inflicted on him by prison authorities during his imprisonment;Whereas the regime and court in Zagreb denied him a fair and just trial, an account of which was set forth in the Department of State 's annual Country Report on Human Rights Practices for 1987;Whereas the Yugoslav Government forbade Mr. Paraga in 1987 to speak out publicly in any way about his experiences as a political prisoner;Whereas in violation of that order of silence, Dobroslav Paraga has come to the West to speak about human rights abuses in Yugoslavia; andWhereas, upon his return to Yugoslavia, Dobroslav Paraga risks imprisonment again because of his open criticism of the Yugoslav Government 's human rights abuses; Now , therefore, be itResolved, That it is the sense of the Senate that-(1) the Government of Yugoslavia, in recognition of the provisions of the Universal Declaration of Human Rights, should guarantee its citizens fundamental human rights and freedoms;(2) the Yugoslav Government should grant unconditional amnesty to all political prisoners;(3) the Government of Yugoslavia should dismiss the charges currently pending against human rights activist Dobroslav Paraga, allow him and his family to return to their home in Croatia, and end all forms of harassment against him and his family;(4) the Government of Yugoslavia should conduct an investigation into the death of Ernest Brajder, who, according to the Department of State, died under " mysterious circumstances ", and should make its findings public.Nakon što je postao predsjednik HSP-a, Paragu je primio predsjednik Republike Austrije gospodin Kurt Waldheim, i vicekancelar Joseph Riegler, a zatim se u travnju 1990. obratio američkim kongresmenima i senatorima u vezi s kršenjem ljudskih prava u Jugoslaviji. Nekoliko mjeseci kasnije, u srpnju 1990., pokrenuo je rezoluciju praškog parlamenta i naroda istočne Europe i Sovjetskog Saveza za mirni raspad Jugoslavije i SSSR-a je. Na konferenciji koja je išla pod geslom "Miran put u demokraciju" je predstavljena Hrvatska stranka prava. Konferencija je održana od 4. do 6. srpnja 1990. godine, a njom je predsjedao Vaclav Havel. Na konferenciji je Paraga održao govor protiv smisla postojanja Jugoslavije i o kršenju ljudskih prava hrvatskih i albanskih građana od strane jugoslavenskih i srbijanskih komunističkih vlasti. Praška konferencija je prihvatila Paraginu rezoluciju kojom se izražava mišljenje nezavisnih demokratskih pokreta Istočne Europe i Sovjetskog Saveza, na završetku međunarodne konferencije pokreta "Demokracija i nezavisnost" u Pragu. Sukladno tome, njegov rad je doveo do audijencije kod predsjednika Čehoslovačke i žrtve komunističke represije Vaclava Havela. Posjetio je i Švedsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, te govorio po brojnim zemljama i gradovima u Zapadnoj Europi. Na tim mjestima govori o problemu komunističke represije u Jugoslaviji, o svom proživljavanju u zatvoru, zatim o agresivnoj velikosrbskoj ideologiji. Općenito govori o problemima u Jugoslaviji, čime skreće pozornost Zapadnog svijeta na događaje u SFRJ. Sastao se i s potpredsjednikom Ruske demokratske stranke, svjetskim šahovskim prvakom, Garijem Kasparovim. Bio je gost najutjecajnijeg demokratskog senatora Edwarda Kennedyja. Dok je američka republikanska vlada predsjednika Georgea Busha (starijega) izravno davala 1991. potporu teritorijalnom integritetu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koja se pokazala povodom izbijanju rata u bivšoj Jugoslaviji i agresije JNA i Socijalističke Republike Srbije na Republiku Hrvatsku, oporbena republikanska manjina u američkome Kongresu izglasala je na 18. godišnjoj konferenciji Konzervativne političke akcije Republikanske stranke SAD od 8. veljače 1991. rezoluciju s odlukama da će1. Podupirati narodne demokratske pokrete u Istočnoj Europi u njihovim naporima da vrate slobodu i nacionalnu neovisnost svojim narodima2. Podupirati mirno razdvajanje tih naroda i okupiranih država Sovjetskog Saveza i Jugoslavije3. Zahtijevati od saveznih vlada Sovjetskog Saveza i Jugoslavije da dopuste održavanje plebiscita o samoodređenju tih naroda na temeljima Deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda i Helsinških sporazuma, bez uporabe sileSudionik-gost iz Hrvatske koji je na tom republikanskom saboru 8. veljače 1991. inicirao mirno razdvajanje republika bivše Jugoslavije bio je predsjednik Hrvatske stranke prava Dobroslav Paraga, iz Zagreba. Na konferenciji su sudionici poduprli ne samo raspad SFRJ nego su objeručke prihvatili predstavku Dobroslava Parage i dobrovoljaca HSP-a i dobru namjeru da pomognu u oslobađanju Kuvajta. U HSP-u su odlučili braniti Kuvajt još prije nego što je to odlučio američki Kongres. Pred američkim Kongresom Paraga se uoči rata oštro sukobio sa srpskim književnikom i političarem Dobricom Ćosićem, što je Tuđman, kaže, znao, i zato ga je na silu, bojeći ga se kao ozbiljnog političkog konkurenta, izgurao iz hrvatske politike. Za svoje kontakte s utjecajnim političarima Paraga će bez uvijanja reći da su bili ako ne presudni, onda iznimno važni za međunarodno priznanje Hrvatske.Tadašnji raško-prizrenski episkop i jedan od najutjecajnijih zagovornika Velike Srbije u 20. stoljeću, patrijarh Pavle je 1990. godine u Američkom kongresu, govorio pred američkim senatorima i kongresnicima o navodnom genocidnom progonu Srba na Kosovu. Uz njega tu su bili Dobriša Ćosić, Radoslav Stojanović i Slobodan Vučković. Dobroslav Paraga koji je u to vrijeme, bio pozvan u SAD na svoje svjedočenje o gaženju ljudskih prava u Jugoslaviji. U svom izlaganju je iznio stvarne podatke o broju zatvorenih, ubijenih i nestalih Albanaca na Kosovu kao i sudbine hrvatskih i ostalih disidenata i političkih zatvorenika, uspoređujući potlačenost Albanaca i stanje ljudskih prava na Kosovu gorim nego u srednjem vijeku. Njegovo svjedočenje je Beograd ocijenio novim čudovišnim napadom na Jugoslaviju i srbski narod, a sam tzv. otac srbske nacije Dobriša Ćosić zapisao je kasnije: "da se na raspravi o Kosovu i Metohiji pred komisijom Kongresa i Senata SAD, održanoj u proleće 1990. godine, kao albanski svedok protiv Srba pojavio Dobroslav Paraga. Ja sam tada predvodio srpsku delegaciju, koju su činili profesor Radoslav Stojanović i advokat Slobodan Vučković, a koja je, zajedno sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, na čijem čelu je bio vladika raško-prizrenski Pavle, sada patrijarh, o kosovskoj krizi iznosila svoje stavove kongresmenima i odgovarala na njihova pitanja. Na tom saslušanju pred Komisijom za ljudska prava američkog Kongresa najteži udarac zadao mi je Dobroslav Paraga. Zaprepastio sam se kad su ga prozvali. On se odnekud pojavio, prošao pored mene ne pozdravivši me i hrvatski zdušno napao Srbe zbog progona i zločina nad Albancima." Spomenuta saslušanja je organizirao borac za ljudska prava i predsjedavajući Human Rights Caucusa, Tom Lantos. Svjedočenje se održalo u proljeće 1990. godine.Dana 21. veljače 1991. godine predsjednik Hrvatske stranke prava Dobroslav Paraga Potkomitetu za europske poslove Odbora za vanjsku politiku Senata Sjedinjenih Američkih Država, u okrugu Washington D.C. u svojoj je Izjavi obavijestio američke zakonodavce o tome kako u njegovoj domovini Hrvatskoj:"(...) bijesni vojna oluja federalne komunističke armije iz Beograda (...) potrebno je stvoriti koaliciju za miran razlaz naroda Jugoslavije. Budimo dosljedni! Okupacija Kuvajta, Južnog Vijetnama i drugih samo je posljedica okupacije Hrvatske, Slovenije, Kosova itd. Da je međunarodna politika bila dosljedna kao u slučaju Kuvajta već ranije, Kuvajt i ne bi bio dospio u ovakav tragičan položaj. Stoga ne propustite, štovana gospodo, učiniti sve da se pod okriljem međunarodne zajednice referendumom provede pravo na samoodređenje za Hrvatsku, Sloveniju, Kosovo, Makedoniju, svakako bolje nego nasiljem ili oružjem. Nikada Beograd i centralistička politika vođena uime Srbije i Jugoslavije nisu dopustili narodima da se izjasne o svom statusu pod dominacijom Srbije. Hrvatski, slovenski i albanski narod bore se za svoje države, posve neovisne o bilo kakvoj Jugoslaviji, na sličan način na koji se Litva, Estonija i Letonija bore za nezavisnost od Moskve i Sovjetskog Saveza. Nasilno održavanje Jugoslavije najgrublje je gaženje prava čovjeka i naroda kao i Opće deklaracije /OUN/ o ljudskim pravima. Očekujte sukobe, ratove i jugolibanon u Europi, nastavi li se velikosrpski teror nad Hrvatima, Albancima i drugim nesprskim narodima. (...) Jugoslavija se trese jer je nasilno spajanje različitih naroda u zajedničku državu zločin protiv čovječnosti, slobode i demokracije za sve narode koji se prisilno ujedinjavaju, jednako kao što je zločin i prisilna dioba pojedinih naroda kao što su bili sve donedavno Nijemci, ili su još i danas Albanci, Koreanci itd. (...) Molim vas da se podjednakom pažnjom kao i za krize u Zaljevu usredotočite na potencijalno još opasnije žarište za svjetsku stabilnost i da pomognete miran razlaz naroda iz Jugoslavije i ustoličenje novih demokratskih država." (Dobroslav Paraga)Beogradski, ali i neki drugi prorežimski dnevnici i tjednici, optužili su tada SAD (jer je Paraga bio gost mnogih utjecajnih osoba tamo, uključujući i najutjecajnijeg demokratskog senatora Edwarda Kennedyja) da podržavaju "ustaško-albansku spregu". Očito se aludiralo da postoji veza između hrvatskog nacionalizma Dobroslava Parage i albanskog separatizma. Tako je glasilo jugoslavenske komunističke partije, «Borba», iz Beograda, 11. kolovoza 1989. godine, u članku pod naslovom "Poslije rezolucije američkog Senata: tko je Dobroslav Paraga – dugo putovanje u laž".

Objavio: https://www.facebook.com/profile.php?id=61562929727106